Blog

Mali nejedači i izbirljvci – 10 savjeta za roditelje

Autor: Katarina Zupančič Objavljeno: 03/12/2024


Vrtićarci i školarci često znaju biti izbirljivi. Prolaze različite faze, a ponekad nam se čini da jedu kao
pilići. Takve situacije roditelje izluđuju i čini nam se da što se više trudimo, manje nam uspijeva.

Kada je nejedenje i izbirljivost zaista problem?


Izbirljivost se često javlja između 12 i 18 mjeseci. Tada iznenada neka djeca postaju jako izbirljiva oko
hrane. Ponekad više ne žele jesti nešto što su dotada obožavali, a ponekad uopće ne žele probati ama baš ništa što ste spremili. Uzroci znaju biti povezani s prohodavanjem. Tada su djeca previše zainteresirana za svijet oko sebe i istraživanje i sjedenje i jedenje im nije na listi prioriteta. Također, u tom periodu djeca pomalo usporavaju svoj rast te nemaju ni potrebe toliko za hranom.

Navedeno su faze koje su normalne u razvoju djeteta i ne predstavljaju zdravstveni problem.

Kada je vrijeme za posjet pedijatru?
Ako dijete pokazuje nešto od navedenog, pametno bi bilo javiti se pedijatru i dublje istražiti problem:
• ako dijete konzumira manje od 20 namirnica
• ako dijete gubi na težini
• ako dijete izbjegava cijele skupine namirnica (povrće, žitarice, bjelančevine…)
• ako dijete izdrži nekoliko dana bez da išta pojede
• ako dijete zahtjeva u potpunosti drugačije obroke od ostatka obitelji
• ako je dijete nemirno u društvu radi hrane
• ako ima jake emocionalne reakcije vezane uz hranu koju izbjegava (vrištanje, bježanje, bacanje stvari…)
U ovakvim slučajevima, pedijatar može provjeriti postoji li neki od problema u podlozi koji ometaju
normalno hranjenje (problemi s gutanjem, konstipacija, probavne smetnje, senzorske smetnje, autizam,
preosjetljivost na hranu i slično).

10 savjeta za prehranu izbirljivaca


Prije nego krenete, prihvatite da su ovo uobičajene dječje faze. Može proći nekoliko tjedana pri čemu
dijete živi na samo nekoliko namirnica ili u potpunosti izbjegava dojučerašnju omiljenu hranu. Pritom je
na vama da mu nudite i dalje nutritivno bogatu hranu i da u tom procesu blagovaonski stol ne pretvorite u ogroman izvor frustracija za cijelu obitelj.

1. Obiteljski obroci

Probajte čim više obroka konzumirati obiteljski. Dok ste svi za stolom i bez pozadinskih smetnji poput televizije i telefona. Držite atmosferu za stolom ugodnom i veselom. Ponudite svima isto jelo, i bez obzira koliko htjeli, oduprite se kuhanju posebnih jela za dijete. Svakako gledajte da je u obroku barem jedna namirnica koju dijete voli. Neka to budu hranjivi obroci, a dijete neka izabere koliko čega će pojesti ili neće.

2. Izbjegavajte svađe oko hrane

Iako znam da je frustrirajuće kad dijete ne želi jesti, nemojte obrok pretvoriti u rat. Ne nudite nagrade za pojedeni obrok ili kazne za nepojedeni. Vaš je posao ponuditi hranu, a djetetov je odrediti količinu koja mu je potrebna. Ponekad mu neka hrana ne paše, ponekad se dijete puno najelo za doručak i ne odgovara mu veća količina hrane za ručak. Pustite da nauči slušati svoje tijelo i prepoznati glad i sitost.

3. Nudite i dalje

Čak i kada dijete odbije neku namirnicu ponudite je još nekoliko puta. Potrebno je i preko 10 puta probati određenu hranu da bi ju prihvatili. Razuman raspored obroka, bez grickalica će vam pomoći u tome da dijete zaista bude gladno u vrijeme hranjenja.

4. Raznolikost

Gledajte da prehrana bude raznolika, bogata bjelančevinama, povrćem i voćem. Koristite različite blaže začine da biste razbili monotoniju. Ako dijete ne prihvati namirnicu, nakon tjedan dva probajte ponovno. Možete ponuditi ponekad kuhanu, drugi put pečenu, treći put kao polpete ili muffine, ili kao juhu.

5. Neka hrana bude zabavna

Djeca vole igru, boje, oblike. Probajte posložiti hranu u obliku neke igračke ili životinjice. Možete koristiti i različite modele za kolače prilikom oblikovanja hrane. Ponudite različite boje i u određenoj mjeri dozvolite djetetu da ispipava i poigra se hranom. Ja sam kao dijete imala šareni tanjur sa slikom na dnu. Najbolji dio je bio istraživanje, pogađanje koja bi to mogla biti slika.

6. Uključite dijete u planiranje obroka

Uključite ga u proces odlučivanja oko obroka. Možete skupa u trgovini birati namirnice za ručak,
prolistati neku dječju kuharicu i izabrati recepte, ponuditi da sam izabere koje povrće će biti za prilog.

7. Mali šefovi kuhinje

Djeca vam mogu pomoći i u pripremanju hrane. Mogu miješati hranu, dodavati začine isprobavati hranu je li dobra.

8. Povezivanje hrane

Kad dijete prihvati neku namirnicu, ponudite neku drugu sličnu. Npr nakon što je dijete prihvatilo mrkvu i isprobajte pire s mrkvom i krumpirom.

9. Nudite hranu koju vole uz onu koju izbjegavaju

Ljudska je vrsta od davnina sklona slatkim i slanijim okusima, jer je o tome ovisilo preživljavanje. Slatka hrana poput voća je bila izvor energije. Kombinirajte slatkastu i slaniju hranu uz gorku. Npr brokula i sir, mrkva i cvjetača.

10. Budite kreativni

Ne morate se držati uvriježenih navika. Ako djetetu ne odgovaraju jaja za doručak, mogu biti ručak ili
večera. Također, nije obavezno da riba ili meso budu samo u ručku. Mogu se ponuditi uz neko povrće i za doručak.

Zaključak

Budite spremni da izbirljivost može potrajati duže vrijeme, ali zadržite svoj mir. Neka blagovaonica bude
opušteno ugodno mjesto, a ne bojno polje. Svakako ako ste zabrinuti za zdravlje djeteta budite uporni kod svog pedijatra i pomnije pratite dijete.

Izvori:
https://www.healthline.com/health/childrens-health/toddler-wont-eat-2#whats-normal
https://www.healthychildren.org/English/ages-stages/toddler/nutrition/Pages/Picky-Eaters.aspx