dijetoterapija

Hashimoto i prehrana

Photo by Valeria Boltneva on Pexels.com
Autor: Katarina Zupančič Objavljeno: 07/10/2020

Štitnjača ili štitna žlijezda je organ u obliku leptira, smješten u donjoj trećini vrata. Zadužena je za lučenje dva hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Oba hormona su građena od kemijskog elementa joda (I). Hormoni štitnjače utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, dišni i krvožilni sustav, mozak, probavu i rad ostalih žlijezda. Štitnjača priozvodi i kalcitonin, koji pak kontrolira razine kalcija i fosfora u krvi i utječe na razvoj kostiju.

Hashimoto i hipotireoza

Hashimoto je autoimuna bolest gdje tijelo napada vlastitu štitnjaču pri čemu se ona uništava i nastaju ožiljkasta tkiva. To je ujedno i najčešći uzrok hipotireoze tj. slabijeg djelovanja štitne žlijezde. Češća je kod žena i učestalost raste s dobi.

Najčešći simptomi uključuju pojavu guše, umor, povećanje težine, depresija, konstipacija, gubitak kose. U početku, doduše, Hashimoto često dolazi neprepoznat.

Prehrana

Ne postoje službene preporuke oko prehrane za osobe s Hashimotom, niti će prehrana izliječiti ovu autoimunu bolest. Međutim, prehrana može utjecati na tijek bolesti. Činjenica je da mnogi oboljeli imaju česti manjak pojedinih nutrijenata i dobro je obratiti pažnju na unos istih.

Photo by Valeria Boltneva on Pexels.com

Jod

Za proizvodnju T3 hormona potrebni su jod i aminokiselina tirozin. Najbolji izvori joda su riba i morski plodovi. Nakon toga slijede mliječni proizvodi, žitarice te neke vrste morskih algi, kao što su  kelp (rod Laminariales), nori (rod  Porphyra) i wakame (Undaria pinnatifida) koje sadrže veće, ali izrazito varijabilne količine joda. Jod se također nalazi u jodiranoj soli. Jodiranje soli je uvedeno u bivšoj Jugoslaviji 1953. godine kao mjera prevencije gušavosti. Preporučeni dnevni unos za zdravu odraslu populaciju je 150 mcg dnevno, a za trudnice i dojilje 250 mcg dnevno.

Ako u prehrani nema dovoljno joda, tiroida ne može sintetizirati hormone T3 i T4 što vodi do hipotireoze. Previsoki unos joda je najčešće posljedica suplmentacije i konzumacije morskih algi. Gornja granica za unos joda je 600 mcg, a simpotomi previsokog unosa su slični kao i oni preniskog te uključuju gušavost, povećanu razinu TSH hormona i hipotireozu.

Stoga je preporuka uravnoteženi unos hrane bogate jodom te oprez kod suplementacije i uživanja algi.

Selen

Selen je mineral koji često povezujemo s imunitetom. Ali on je također gradivna jedinica enzima koji aktivira tiroidne hormone. Najbolji izvori su morski plodovi, meso, jaja i brazilski orasi. Preporučena dnevna doza selena je 55 mcg dnevno.

Neke studije su pokazale da suplementacija selenom dovodi do smanjenja broja antitijela koja napadaju štitnjaču. Tu je potrebno napomenuti i da su neki od sudionika bili u deficitu sa selenom prije početka suplementacije.

Goitrogeni

Goitrogeni su spojevi prisutni u kupusnjačama (kupus, borkula, prokulice, repa) i soji. Goitrogeni smanjuju apsorpciju joda. Dobra vijest je da osobe koje unose dovoljno joda ne moraju brinuti posebno o količini goitrogena koju unsu raznolikom prehranom. Također, već kratko blanširanje te hrane će ga uništiti.

Photo by SouthStore Design on Pexels.com

Preporučuje se jedino izbjeganje prosa.

Vitamin D

Niska razina vitamina D se povezuje s gotovo svim autoimunim bolestima. Uključujući česti manjak u zimskim mjesecima i kod zdravih osoba, preporučuje se suplementacija vitaminom D. Preporučena dnevna doza je 400 IU dnevno. Međutim, ako imate manjak vitamina D, potrebne su veće doze, koje je najbolje piti u dogovoru s liječnikom. Vitamin D najviše dobivamo sunčanjem, a od hrane preko mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja.

Gluten

Moguće je da postoji povezanost između razvoja celijakije i autoimunih bolesti štitnjače. Ali osim u slučaju intolerancije na gluten ili celijakije nije nužno izbaciti gluten iz prehrane.

Što jesti, a što ne?

Osim prosa, ne postoji konkretna lista namirnica što ne jesti. Postoje neke tvari (kava, vlakna) koje mogu utjecati na asporpciju lijekova te to treba raspraviti liječnikom. U slučaju deficita, preporučuje se suplementacija vitaminom D, a svakako se sve svodi na konačni zaključak: treba birati nutritivno bogate namirnice i jesti raznoliko i umjereno.

Literatura

Česta pitanja

https://www.healthline.com/health/hashimoto-diet#best-diet

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_04_46_1066.html

https://www.prehrana.si/sestavine-zivil/minerali/jod

https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/cen.12066