Kod male djece se povremeno javljaju određene alergijske reakcije ili celijakija. Druga pak djeca u različitim fazama odbijaju neku hranu. Neka prate vegetarijansku prehranu, a neka su anemična. Kod svih takvih situacija potrebno je paziti na unos pojedinih nutrijenata da bi se kompenzirao ograničeni unos namirnica ili nadoknadio manjak.
Anemija
Anemija se ponekad javlja kod djece. Česta je kod nejedača i tada postaje dio začaranog kruga. Naime sniženo željezo ide ruku pod ruku sa slabim apetitom. Slabiji apetiti pridonosi smanjenom unosu željeza. U tom slučaju je potrebno razgovarati s pedijatrom i dogovoriti suplementaciju. Što se hrane tiče, potrebno je paziti na nekoliko nutrijenata da bi pomogli tijelu. Željezo u hrani dolazi u dva oblika: hem i ne hem željezo. Hem željezo nalazimo u životinjskim proizvodima i ono se odlično apsorbira. Uz željezo ta hrana je bogata i vitaminom B 12. Ne hem željezo se nalazi u biljnim proizvodima i da bi ga tijelo apsorbiralo potrebno ga je kombinirati s nekim izvorom vitamina C (citrusi najčešće). Fitati u povrću, kalcij i cink ometaju apsorpciju željeza. Stoga hranu bogatu željezom odvojimo od mliječnih proizvoda, a od biljnih namirnica birajmo onu koja ne sadrži puno fitata. Za rješavanje problema anemije bitno je praitit i unos B 12 vitamina te folata. Od životinjskih izvora meso, perad, riba te jaja su dobar izvor željeza. Od biljnih namirnica lisnato povrće, kelj, kupus, maslačak, blitva. Lisnato povrće također sadrži i folnu kiselinu. Osima njega, citrusi, grahorice i cjelovite žitarice su dobar izvor folata.
Alergija na PKM
Mlijeko sadrži dva proteina, kazein i proteine sirutke. Kod alergije na pkm primarno je izbjegavati sve mlijeko, mliječne proizvode (jogurt, sir, vrhnje, maslac) te proizvode koji u sebi sadrže mlijeko iz bilo kojeg razloga. Potrebno je čitati deklaraciju, a alergeni su obično na deklaraciji posebno naznačeni. Proteini u kravljem mlijeku su prisutni i u mlijeku drugih životinja, stoga je i ta potrebno izbjegavati. Eliminacija mlijeka i mliječnih proizvoda sa sobom nosi rizik smanjenog ukupnog unosa energije, bjelančevina, kalcija i joda. Ukupnu energetsku vrijednost trebamo nadoknaditi s drugom nutritivno i energetski bogatom hranom (onom koja je prirodno kaloričnija – plava riba, orašasti plodovi, ulja, jaja). Visokoproteinske namirnice su meso riba, jaja, soja i sojini proizvodi te mahunarke. Dobar izvor kalcija su morski plodovi, jaja, šljive. A da bi nadoknadili kalcij treba povećati unos sitne ribe s kostima, marelica, naranči, brokule, humusa, tahnija te paziti na unos D vitamina. Birajte zamjenska mlijeka i jogurte koji su obogaćeni vitaminima i kalcijem.
Celijakija
Celijakija je bolest koja nastaje radi preosjetljivosti na bjelančevinu gluten. Gluten je prisutan u pšenici, zobi, raži, ječmu i piru. Žitarice koje ne sadrže gluten su: riža, kvinoja, kukuruz, heljda, amarant i proso. Posljedica neprepoznate clijakije su uništene crijevne resice i posljedično smanjena apsorpcija nutrijenata. Neki od simptoma celijakije su slabo dobivanje na težini (usprkos dobroj prehrani i adekvatnoj količini unešen hrane), probavne smetnje (česte dijareje s jako smrdljivim stolicama). Dijagnozu postavlja pedijatar gastroenterolog. U slučaju potvrđene celijakije je uputa u potpunosti eliminirati gluten. Što znači korištenje namirnica koje ne sadrž gluten (obavezno čitanje deklaracija) te posebnu pažnju usmjeriti na mogućnst kroskontaminacije (pranje ruku nakon baratanja s hranom koja sadrži gluten, korištenje posebnog posuđa). Preporuka je da cijela obitelj prijeđe na bezglutensku prehranu i tako djetetu olakša novi način prehrane te smanji rizik od kroskontaminacije.
Vegetarijanci
S početkom dohrane neki roditelji se odlučuju na vegansku ili vegetarijansku prehranu. U tom slučaju se uvijek savjetuje da je dijete pod nadzorom stručnjaka. Svako ograničavanje prehrane u vidu izbacivanja namirnica, uz dodatak raznih dječjih faza može rezultirati deficitom pojedinih nutrijenata. Preporuke za sprječavanje deficita su vezane uz energetski unos, unos bjelančevina, vitamina B 12, kalcija, željeza, vitamina D i A, masnih kiselina te prehrambenih vlakana. Potrebno je, dakle, osigurati dovoljan unos energijom bogatih namirnica (mahunarki, punomasnih mliječnih proizvoda ili njihovih zamjena, orašastih proizvoda te ulja). Unos bjelančevina treba povećati na 30 do 35 % kod djece do 2. godine života, 20 do 30 % kod djece od 2. – 6 . godine i 15 do 20 % kod djece starije od 6 godina. Bjelančevine su prisutne u mliječnim proizvodima, mahunarkama, orašastim te sojinim proizvodima. Mahunarke je dobro kombinirati sa žitaricama da bi se postigao puni aminokiselinski profil. Vitamin B 12 se može nadoknaditi unosom namirnica obogaćenih tim vitaminom ili se preporučuje provoditi suplementaciju. Za nadoknadu kalcija treba birati povrće koje ne sadrži mnogo okasalata i fitata jer oni ometaju apsorpciju. Stoga su dobar izvor kalcija lisnato povrće (ne špinat), brokula, biljni napici obogaćeni kalcijem (sojin, rižini, zobeni), sezam, tahini, mahunarke. Unos željeza treba biti 1,8 × veći od unosa kod djece na raznovrsnoj prehrani. Hranu bogatu željezom treba kombinirati s onom bogatom vitaminom C (limun, mandarine, naranče) da bi se osigurala zadovoljavajuća apsorpcija. Željezo sadrže tofu, mahunarke, orašasti proizvodi, sušeno voće, cikla, suncokretove sjemenke, tahini, jaja. Većinu D vitamina djeca dobiju izlaganju suncem. Suplementacija se preporučuje kao i kod djece svejeda. Izvor vitamina A su crveno, narančasto i žuto voće i povrće. Preporuka je 3 serviranja dnevno. Da bi se osiguralo dovoljno nezasićenih masnih kiselina potrebno je unositi alfa lanolinsku kiselinu (laneno ulje, mljevene lanene sjemenke, soja, orasi). Unos prehrambenih vlakana je u veganske i vegetarijanske djece često viši od preporuka što može smanjiti apsorpciju nekih minerala (npr. željeza).
Pregled izvora spomenutih nutrijenata
Vitamin A – jetrica, povrće s visokim udjelom beta karotena (mrkva, špinat, kupus, kelj, bundeva), marelice, breskve, mango. Da bi se spriječio gubitak vitamina A koristite svježe voće kada god je to moguće, čuvajte povrće i voće pokriveno i ohlađeno, kuhajte povrće, meso pirjajte, pecite u pećnici ili na roštilju umjesto prženja
Vitamin D – riblje ulje, masne morske ribe (skuša, haringa, plavica, losos), žumanjak, obogaćeni mliječni proizvodi, gljive. Vitamin D dobro podnosi toplinu (do 180° C) ali je osjetljiv na svjetlo.
Folat – neke vrste povrća poput rajčice, kupus, špinat, krastavci, mahunarke, zatim naranče, grožđe, kruh i peciva od cjelovitog zrna, krumpir, meso jetra, mlijeko i mliječni proizvodi. Posebno su folatom bogate pšenične i sojine klice. Da bi se spriječio gubitak folata kuhajte povrće u manjim količinama vode, povrće kuhajte na pari ili pecite na roštilju, ne namakajte dugo hranu u vodi.
Vitamin B 12 – jetrica, zatim meso, riba, jaja, mlijeko i sir. Hrana biljnog porijekla je siromašna vitaminom B12, a ako je ima je produkt bakterijske fermentacije (npr. kiselo zelje).
Vitamin C – voće i povrće (paprika, brokula, crni ribiz, ogrozd, koromač i citrusi). Količinski kao izvor C vitamina su bitni i krumpir, kupus, prokulice, crveni kupus, špinat i paradajz.
Kalcij – mlijeko i mliječni proizvodi, neke vrste povrća (brokula, kupus, koromač, poriluk, repa), sušeno voće, tofu, sezam. Fitati i oksalati ometaju apsorpciju kalcija.
Željezo – meso i jetra te tamnocrvno voće i povrće (cikla, kupine, aronija). Tanini (prisutni u čaju), lignini (iz mahunarki i cjelovitih žitarica) te oksalati, fitati i kalcij ometaju apsorpciju željeza. Stoga se preporučuje odvojiti obrok bogat željezom od mliječnih proizvoda te hrane bogate navedenim tvarima. Apsorpciju željeza pojačava C vitamin, što je bitno kod ne-hem željeza (biljnog porijekla).
Izvori:
Your guide to dairy free baby food for cow’s milk protein allergy
https://hrcak.srce.hr/216910
http://www.definicijahrane.hr
Ministrstvo za zdravje Republike Slovenije; Smernice zdravega prehranjevanja za dojenčke