Mnogi mladi roditelji se susreću s mnoštvom pitanja na početku dohrane djeteta. Ovdje su kratke upute oko uvođenja hrane.
DOHRANA
Gastrointestinalne i bubrežne funkcije su dovoljno zrele sa 17 tjedana (ulaskom u 5. mjesec života) i omogućuju terminskoj djeci probavljanje krute hrane. Do 26. tjedna (ulaska u 7. mjesec) djeca će razviti i adekvatne motoričke sposobnosti koje im omogućuju savladavanje dohrane. Izbor namirnice i konzistencija trebaju biti prilagođeni dobi djeteta i njegovim sposobnostima. Isključivim dojenjem majka može namiriti većinu nutritivnih potreba zdravog dojenčeta prvih šest mjeseci. Ipak, postoji mogućnost da to ne vrijedi za sve majke i svu djecu. Neke bebe će imati povećane potrebe za energijom ili željezom i nešto ranije. Odlagano rezanje pupkovine prilikom poroda pozitivno utječe na zalihe željeza u dojenčeta i smanjuje mogućnost deficijencije prije navršenih 6 mjeseci. Produljeno isključivo dojenje može biti povezano sa smanjenjem rizika za gastrointestinalne i respiratorne infekcije te potrebe za hospitalizacijom tijekom infekcija. Postoji veća mogućnost za razvojem alergija u slučajevima kada se s dohranom kreće prije navršenog 4. mjeseca. Međutim, nema potrebe za odlaganjem uvođenje alergena jednom kada se krene s dohranom (vrijedi i za one s obiteljskom anamnezom atopije). Dojenčad koja je pod povećanim rizikom za alergije na kikiriki (ona s ozbiljnim ekcemima, alergijom na jaja ili oboje) bi trebala probati kikiriki u razdoblju između 4 i 11 mjeseci pod nadzorom stručnjaka. Uvođenje dohrane prije 4 mjeseca povezano je s debljinom kasnije u životu.
KOJE NAMIRNICE KORISTITI KAD SE KRENE S DOHRANOM
Gluten se može uvesti u prehranu čim se počne s dohranom, najbolje prije navršene prve godine. Preporučljivo je izbjegavati prevelike količine glutena u početku. Ni dojenje, niti dojenje tijekom uvođenja glutena u dohranu nije pokazalo nikakav utjecaj na smanjenje pojavnosti celijakije ili dijabetesa tipa 1 u kasnijoj dobi. Visok unos bjelančevina tijekom uvođenja dohrane se povezuje s debljinom i prekomjernom težinom, pogotovo kod osoba s obiteljskom predispozicijom. Visok unos kravljeg mlijeka u ranijoj dobi se povezuje s visokim unosom energije, proteina i masti i smanjenim unosom željeza. Potrebe za željezom su visoke u periodu uvođenja dohrane i zato je bitno nuditi hranu bogatu željezom. Iako nije moguće promijeniti urođene sklonosti prema slatkom i slanom okusu te otpor prema gorkom okusu, roditelji mogu modificirati preferencije uvođenjem hrane bez dodanih šećera i soli te širenjem palete okusa, uključujući gorko povrće. Veganska dijeta može biti adekvatna za dohranu dojenčadi samo ako uključuje određenu suplementaciju pod nadzorom stručnjaka koji će popratiti je li dijeta nutritivno zadovoljavajuća. Inače, takav način prehrane, bez stroge kontrole, može rezultirati nepovratnim kognitivnim smetnjama i smrću.
NAČINI HRANJENJA
Nema znanstvene potvrde koji način dohrane je bolji – kašice ili BLW metoda. Roditelj svakako mora pratiti dijete i prilagoditi mu način prehrane. Davanje hrane iz utjehe ili kao nagradu treba izbjegavati.
PREPORUKE
Zaključujući iz dosadašnjeg iskustva ESPGHAN CoN daje sljedeće preporuke glede uvođenja dohrane. Ove preporuke su namijenjene dojenčadi koja živi na Europskom tlu, koje nije prenapučeno i ima dostupno pitku vodu i odgovarajuće zdravstvo. Ipak je potrebno naglasiti da ovi savjeti dolaze i do visoko rizične populacije (lošeg socio-ekonomskog statusa, imigrantske obitelji) te treba poštivati individualne razlike i potrebe.
DEFINICIJA
Pod pojmom dohrana mislimo na svu tekuću i krutu hranu izuzev majčinom mlijeka ili zamjenske formule.
TEMPIRANJE
Isključivo dojenje do najmanje navršenih 17. tjedana starosti (puna 4 mjeseca, početak 5. mjeseca) i isključivo ili dominantno dojenje do 6 mjeseci starosti je cilj. Dohrana (npr. kruta hrana, tekućina osim majčinog mlijeka i zamjenske formule) se ne preporučuje uvoditi prije navršenih 4 mjeseca, niti odgađati preko navršenih 6 mj.
IZBOR NAMIRNICA
Preporuke oko izbora namirnica trebaju uzeti u obzir tradiciju i običaje pojedinih populacija. Dojenčadi se trebaju ponuditi raznovrsne namirnice, hranu različitih okusa, tekstura uključujući i gorko povrće. Preporučuje se nastaviti s dojenjem i nakon uvođenja dohrane, do barem 1. godine života, a dalje po želji majke i djeteta. Kravlje mlijeko je loš izvor željeza i ima u svom sastavu previše bjelančevina, masnoća i energije, pogotovo ako se koristi u većim količinama. Ne preporučuje se nuđenje kravljeg mlijeka kao osnovnog napitka prije navršenih 12 mjeseci života, iako se manje količine mogu dodati prilikom kuhanja hrane. Dojenčad s povećanim rizikom za alergiju na kirkiriki (imaju jake ekceme, već dokazane alergije na jaje) trebaju uvesti kikiriki u dohranu do 11 mjeseca uz pratnju stručne osobe. Gluten se može uvesti onog trenutka kada se kreće s dohranom i prije 12 mjeseci starosti. Savjetuje se izbjegavanje prevelikih količina glutena u početku. Svoj dojenčadi treba ponuditi hranu bogatu željezom uključujući mesne proizvode i/ili hranu obogaćenu željezom. Ne preporučuje se dodavanje šećera i soli tijekom pripreme hrane, niti konzumacija voćnih sokova ili zaslađenih napitaka. Veganska dijeta bi se trebala provoditi pod nadzorom stručne osobe (liječnika, nutricionista) da se osigura dovoljna količina vitamina B12, vitamina D, željeza, cinka, folne kiseline, omega-3 masne kiseline, polinezasićenih masnih kiselina, bjelančevina, kalcija te nutrititivno i energetski bogata hrana. U slučaju da se takva preporuka ne ispoštuje moguće su ozbiljne posljedice (jake koginitivne smetnje, smrt).
NAČIN HRANJENJA
Hrana treba biti adekvatne teksture i konzistencije za razvojni period dojenčeta. Treba se osigurati prelazak s finger-food hrane na samohranjenje. Također se može krenuti i s BLW metodom hranjenja. U svakom slučaju, predugo nuđenje kompletno usitnjene hrane se ne preporučuje i bebe bi s 8 – 10 mjeseci trebale već konzumirati hranu koja sadrži komadiće. S 12 mjeseci bi djeca trebala većinom piti iz čaša, prije nego iz bočica. Treba pratiti glad i tjelesne potrebe djeteta te izbjegavati nuđenje hrane kao nagradu ili utjehu.
Literatura:
https://www.who.int/…/infant-and-young-child-feedinghttps://journals.lww.com/…/Complementary_Feeding___A…