dodaci prehrani

Vitamin D – suplementacija za djecu i adolescente

Photo by Jill Wellington on Pexels.com
Autor: Katarina Zupančič Objavljeno: 01/11/2020

Kada govorimo o vitaminu D, mislimo na njegova dva oblika: vitamin D2 i vitamin D3. Vitamin D 2 se sintetizira u ponekim biljkama i gljivama, dok se D3 oblik stvara pod utjecajem UV sunčanih zraka u životinjama. D vitamin je topiv u mastima te se apsorbira u tankom crijevu, a apsorpcija ovisi o prisutnosti lipida. U tijelu se vitamin D konvertira u aktivni oblik.

Nedostatan unos u djetinjstvu može dovesti do rahitisa i osteomalacije. Vitamin D ima svoju ulogu u preveneciji autoimunih bolesti popust astme i dijabetesa tipa 1 te je ujedno bitan i za prevenciju raznih zaraznih i kadiovaskularnih bolesti. Mnogi tipovi stanica (uključujući stanice imunološkog sustava) imaju receptore za vitamin D.

Manjak vitamina D je uočen u 10 do 30 % djece u EU, uključujući i one koji uzimaju suplemente.

Pod rizikom su:

  • djeca koja nisu dovoljno izložena sunčevoj svjetlosti (to uključuje one koji su veći dio dana u zatvorenom, koja koriste zaštitne kreme za sunčanje ili odjeću koja pokriva veći dio tijela, ona koja žive u sjevernom dijelu hemisfere)
  • djeca s tamnom kožom
  • djeca koja pate od kroničnih bolesti jetre ili bubrega te kroničnih crijevnih bolesti
  • djeca na terapiji antiepilepticima im sistemskim glukokortikoidima
  • pretila djeca

Kao referenca za vrijednosti vitamina D u tijelu uzima se serumska vrijednost 25 (OH) D oblika vitamina. ESPHGAN i Američko društvo za pedijatriju (AAP) kao granice preporučuju:

  • < 50 nmol/L kao adekvatna
  • < 25 nmol/L kao ozbiljan manjak

AAP i Institut za medicinu (IOM) ne preporučuju izlaganje suncu kao jedini način za održavanje dovoljne razine vitamina D, već se preporučuje suplementacija i to D3 oblika, s obzirom na bolju apsorpciju.

Vitamin D je jedan od najmanje toksičnih vitamina topivih u mastima te se čak i serumska razina vitamina od 250 nm/L smatra sigurnom.

Kontraindikacije za suplementaciju vitaminom D su:

  • hiperkalcemija
  • hipervitaminoza D
  • bubrežna osteodistrofija s hiperfosfatemijom.

Preporuke:

Primarno je pratiti zdrav način života koji uključuje i uravnoteženu prehranu s namirnicama bogatim vitaminom D i dovoljno aktivnosti na otvorenom (odgovorno se izlažući suncu).

Sve relevantne smjernice se slažu s oralnom suplementacijom dojenčadi u količini od 400 IU (10 mcg) do 600 IU (15 mcg).

Zdravoj djeci, a pogotovo onoj u rizičnoj skupini se preporučuje suplementacija 600 IU (15 mcg) do 1000 IU (25 mcg) dnevno i nakon prvog rođendana (bar do 18 rođendana).

Izvor:

VRANEŠIĆ BENDER, Darija et al. Review of Recommendations for Supplementation of Vitamin D in Children and Adolescents. Central European Journal of Paediatrics, [S.l.], v. 14, n. 2, p. 123-129, oct. 2018. ISSN 2490-3671. Available at: <http://cejpaediatrics.com/index.php/cejp/article/view/316>. Date accessed: 01 nov. 2020. doi:https://doi.org/10.5457/p2005-114.210.